1 / 1
Maksim Gorki Istorija Ruske književnosti
- Kraljevo,
399 RSD
- 162557983
- Ažuriran: 21.02.2025.
- Šifra artikla: 9674
- maksim-gorki-istorija-ruske-knjizevnosti-8eBii

Tražiš kvalitetan telefon?
Pogledaj široku ponudu i uštedi!
-
-
Opis
Autor - osoba Gorʹkij, Maksim, 1868-1936 = Gorьkiй, Maksim, 1868-1936Naslov Istorija ruske književnosti / Maksim Gorki ; [preveo Nikola Damjanović]Jedinstveni naslov Istorija russkoj literatury. scrVrsta građe knjiga ; odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž. )Jezik hrvatski, srpskiGodina 1962Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : `Veselin Masleša`, 1962 (Sarajevo : Oslobođenje)Fizički opis 400 str. ; 21 cmDrugi autori - osoba Damjanović, NikolaStojnić, Milosava, 1924-2003Napomene Prevod dela: Istorija russkoj literaturyPravo ime autora: Alekseй Maksimovič PeškovStr. 5-19. : Predgovor / Mila StojnićRegistri.Predmetne odrednice Ruska književnost -- Istorija -- 19vAleksej Maksimovič Peškov (rus. Алексей Максимович Пешков; 28. mart, 16. mart po Julijanskom kalendaru, 1868 – 14. jun 1936), poznatiji kao Maksim Gorki (rus. Максим Горький), je bio sovjetski pisac, osnivač književnog metoda socijalističkog realizma i politički aktivista.Rođen je u Nižnjem Novgorodu a umro je u Moskvi. Od 1906. do 1913. i od 1921. do 1929. je živeo u inostranstvu; nakon povratka u Sovjetski Savez, prihvatio je kulturnu politiku toga vremena, mada mu nije bilo dozvoljeno da napušta zemlju.U 19. godini pokušao je samoubistvo. Agitirao je protiv carizma, tražio društvo revolucionara narodnjaka i branio interese siromašnih. Godine 1905. piše proglase protiv vojske, policije, cara i biva zatvoren, a oslobođen je na protest intelektualaca mnogih zemalja. Godine 1906. ilegalno napušta zemlju i ostaje u emigraciji do 1913. , gde se bori za obustavljanje svake pomoći carskoj Rusiji. U svojim prvim pripovetkama opisuje egzistenciju ljudi sa dna društvene lestvice. U nizu članaka prikazuje svoje neprijateljstvo prema fašizmu i malograđanskoj sebičnosti. Smisao umetnosti tražio je u istini, stvaralačkom radu i afirmaciji čovečnih odnosa među ljudima.5/22 -
Ukoliko su na ovom oglasu primećene neke greške ili nepravilnosti prijavi oglas
-
-
-
-
-
Brzi linkovi