Dinko Šimunović Duga, alkar

Dinko Šumunović Duga alkarTvrdi povezBiblioteka Mladi dani“Duga” je poznata pripovijetka Dinka Šimunovića, prvi put objavljena 1907. godine u književnom časopisu “Suvremenik”. Priča je to o djetinjstvu desetogodišnje djevojčice iz imućne obitelji koja živi u izmišljenom selu Čardaci. Ali njezin društveni status donosi joj više nevolja nego pogodnosti. Zbog toga što je djevojčica, mora gotovo cijelo vrijeme biti zatvorena u kući i nije joj dopušteno igrati se vani s drugom djecom.Krajolik kojeg pisac opisuje uprizoruje idilu za djecu: rijeka, polje, klisure, tvrđava, životinje koje skakuću uokolo, ali sve je to nedostupno našoj glavnoj junakinji. Vrijeme u kojem se radnja odvija bilo je strogo doba za žensku djecu plemićkog staleža, koja se nisu smjela igrati vani po suncu, već su u kući morala čuvati blijedi ten. Glavni lik je Srna, pravim imenom Brunhilda, koja provodi ljeto s obitelji i želi ići na polje s drugom djecom. Znala je da bi sve bilo lakše i ljepše za nju da se rodila kao dečko, što ju je koštalo života.Osim njene nesretne sudbine, u djelo je isprepletena i tužna priča kljaste Save, koju je muž oženio radi novaca i onda ju ostavio samu s djetetom. Pouka pisca je da novac ne može donijeti nikakvu sreću. Srna je bila iz imućne obitelji, pa je bila nesretna, a Savi je novac donio nesreću.U djelu su važni i opisi prirode, koji odražavaju psihička stanja likova i atmosferu radnje. Na početku djela vrijeme je ljeta i sve blista, zatim plodna jesen, a nakon što se Srna utopila, nastupilo je mračno i turobno vrijeme s kišama i bez sunca. Osim toga, važnu ulogu igra i prisutnost narodnih običaja i legendi, koje cijelom djelu daju bajkovit izričaj.Ovo djelo pokazuje Šimunovićev izuzetan pripovjedački talent. Isprepleo je dvije tragične sudbine s prekrasnim opisima krajolika, običaja i ljudi. Čitatelj tako ne upoznaje samo sudbine likova, već i okruženje u kojima su se oni razvili. Upoznajemo i društvo jednog vremena i mjesta kao da smo ga posjetili, što ovoj priči daje veliku kulturno-umjetničku vrijednost.4/3