ŠTEFICA CVEK U RALJAMA ŽIVOTA

Autor: Dubravka Ugrešić

Volite li ljubiće? Šta god mislili o njima, uživaćete u ovom vrhunskom pastišu trivijalnih ljubavnih romana. Uzimajući za glavnu junakinju idealnu čitateljku ljubića i provodeći je kroz niz situacija prepoznatljivih kao tipično „žensko iskustvo“, Dubravka Ugrešić lucidno pokazuje do koje se mere naša svakodnevica oblikuje prema stereotipima koje koristi tzv. trivijalna literatura. Neodoljivo duhovita i šarmantna knjiga, o kojoj valja, nakon što se dobro nasmejete, i vrlo ozbiljno razmisliti.

 

Dubravka Ugrešić obrađuje tekst kao prava krojačica, koristeći sve moguće šivaće postupke i pribor - različitim crticama i škaricama označuje gdje treba izrezati, razvući ili nabrati tekst, a za podnaslove koristi termine kao što su heftanje, falcanje, futranje, krajcanje, fircanje, cufanje, ciganje, endlanje... Roman slijedi svoju zadanu formu (određen ovim šivaćim zakonitostima) unutar koje Ugrešićka ismijava literarne klišeje i ironizira ženske žanrove (svako poglavlje počinje nekim bizarnim savjetom, tipa: Što napraviti kada vam se nakon tuširanja razmrlja maskara ili što ako se probudite usred noći i više ne možete zaspati). Radi se o jednom avangardnom, postmodernom postupku koji je Ugrešićka nakon „Poze za prozu“ ovdje dovela do vrhunca.

Štefica Cvek ubrzo je dobila status ikone u hrvatskoj književnosti, a cijelu je priču na ekrane vrlo spretno prenio Rajko Grlić 1984. filmom „U raljama života“ s Dubravkom Ugrešić kao scenaristicom i Vitomirom Lončar u glavnoj ulozi. Chick literatura, žensko pismo ili nešto treće, „Štefica Cvek u raljama života“ jedna je izvrsna, zabavna i smiješna knjiga. Zapravo, čisti klasik.

— Anela Senčar

 

Dubravka Ugrešić, književnica, naučnica, publicistkinja. Autorka je brojnih dela, između ostalih i Poza za prozu, Štefica Cvek u raljama života, Život je bajka, Forsiranje romana-reke, Američki fikcionar, Kultura laži, Muzej bezuvjetne predaje, Zabranjeno čitanje, Ministarstvo boli, Nikog nema doma, Baba Jaga je snijela jaje, Lisica i Doba kože, prevedenih na više od dvadeset jezika. Živi i radi u Amsterdamu.